Prava djece u cjelini prosto nisu pitanja luksuza već međunarodnog standarda za koji smo se obavezali da ga primjenjujemo u svakodnevnom radu. Nažalost, mediji taj nivo primjene nemaju u svom radu i ono što je važno je da razumijemo da se sva prava sve djece jednako odnosi na svako pojedino dijete koje dođe u određenu rizičnu situaciju ili bude ugroženo na neki način, istakla je Ana Kotur Erkić, pravnica, aktivistica i blogerka koja je bila jedna od predavača na treningu za novinare i medijske profesionalce koji je održan 14. i 15. februara u Banjaluci.
Trening je organizovan u okviru projekta „Promovisanje i zaštita prava ugrožene djece“ kojeg finansira Evropska unija, a implementiraju LIR Civilno društvo i ASB, a njegova osnovna tema je bilo izvještavanje o ugroženim kategorijama djece u medijima Bosne i Hercegovine.
Prof. dr Ivana Zečević, ekspert za škosku i dječiju psihologiju naglasila je da ugrožene kategorije djece već žive u specifičnim uslovima te da senzacionalistički ili neadekvatan pristup novinara toj grupi djece dodatno usložnjava njihov život i razvoj.
« Ukoliko neko dijete već ima izvjesne prepreke u životu i nema mogućnost ili priliku za topli dan i za adekvatno zbrinjavanje svojih potreba, zašto bismo mu život ugrožavali senzacionalističkim pristupom? To trebamo da imamo na umu», naglasila je Ivana Zečević, koja je okupljenim medijskim profesionalcima govorila o psihičkim posljedicama koje na djecu ostavlja neadekvatno izvještavanje.
Kad je riječ o ugroženim kategorijama, jako je bitno govoriti o negativnom pristupu i načinu izvještavanja o romskoj populaciji u BiH i čitavom regionu, kazao je Dalibor Tanić, urednik romskog portala Udar.
« Stereotip o Romima koji su mediji razvili generalno u čitavom društvu, a koji je prepun predrasuda je došao do te neke mjere kada moramo vrlo ozbiljno pristupiti rješavanju ovog problema i raditi na dekonstrukciji svega toga što se stvaralo u prethodnom periodu. Veliki broj negativnih primjera postoji o izvještavanju, prije svega o djeci. Govorimo tu o prikazivanju nekih video snimakai fotografija gdje se vide djeca, a ono što je poznato u medijima je da se stavlja i nacionalnost, čak i kada su maloljetnici u pitanju. Tako da je izvještavanje o Romima i izvještavanje o maloljetnim Romima dio jednog čitavog seta. Moramo raditi na rješavanju tog nekog generalnog pristupa, kako bismo na neki način i umanjili taj odnos prema djeci», rekao je Tanić.
Da je jako važno da mediji u svom izvještavanju imaju na umu najbolji interes djeteta, naglasila je Ana Kotur Erkić.
«Mediji moraju da imaju na umu ono što se nastoji postići, a to je dobrobit djeteta i da sva sredstava kojima se dobrobit postiže budu zapravo proporcionalna, srazmjerna i odgovarajuća situaciji u kojoj se dijete nalazi», zaključila je.
Na treningu je održana i dvočasovna radionica koju je vodila Rubina Čengić, urednica portala Školegijum i novinarka i urednica Radija Otvorena mreža BiH. Kroz radionicu su razmjenjena iskustva i razgovaralo se o konkretnim primjerima izvještavanja o ugroženim kategorijama djece u medijima BiH.