Predstavljanje Analize nedostataka u ostvarivanju ljudskih prava ugroženih grupa djece sa fokusom na djecu žrtve nasilja, djecu Rome, djecu u riziku i djecu migrante, nakon Banjaluke i Brčkog održano je i u Sarajevu. Javnoj raspravi prisustvovali su predstavnici civilnog društva i nadležnih institucija, kao i predstavnici organizacija LIR Civilno društvo (LIR CD) i Arbeiter Samariter Bund Sarajevo (ASB).
LIR CD i ASB zajedno implementiraju projekat “Promovisanje i zaštita prava ugrožene djece” pod pokroviteljstvom Evropske unije u okviru kojeg je urađena Analiza.
“Fokus Analize je na četiri navedene kategorije djece, a za naredni put je potrebno uključiti i djecu sa posebnim potrebama. Za efikasna rješenja ove problematike je potrebna bolja koordinacija između između javnog i civilnog sektora“, istakla je Biljana Zgonjanin, direktorica LIR CD-a.
Ona je predstavila osnovne probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju institucije i organizacije koje se bave navedenim kategorijama djece te preporuke za njihovo rješavanje.
„Neke od navedenih aktivnosti i preporuka smo već pokrenuli i u toku je njihova realizacija, ali imamo još dosta toga za uraditi“, objasnila je Biljana Zgonjanin.
Elmir Bojadžić iz ASB-a je istakao da ova organizacija već radila na projektima pomoći migrantima u Grčkoj i Srbiji, gradnjom migrantskih centara.
„Mi u BiH moramo puno ozbiljnije prihvatiti i shvatiti cjelokupnu situaciju sa migrantima. Mora se raditi na svim nivoima vlasti. Isto tako, bez pomoći nevladinog sektora ne može niti jedna država“, naglasio je Bojadžić.
Predstavnici ostalih organizacija i institucija, složili su se da je analiza odlično urađena te da je potrebno jačati saradnju na svim nivoima vlasti.
„Analiza je odlično urađena. Kada je u pitanju romska populacija, potrebno je više računa povesti o obrazovanju i dati podršku. Od države ne možemo puno očekivati. Nedostaje i podrška roditeljima romske djece, a tu je i njihova nedovoljna razvijena svijest o značenju i važnosti pismenosti. Problem je i nadležnost policije i centra za socijalni rad“, napomenula je Adela Mehinagić iz nevladine organizacije LEDA.
Vahida Milić iz Prosvjetno pedagoškog zavoda Sarajevo složila se da treba što više jačati koordinaciju između sektora te naglasila da je saradnja naročito loša među sektorima zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite.
O boljoj koordinaciji govorio je i Aleksandar Koprivica iz Centra za socijalni rad iz Trebinja.
“Mislim da se relevantni državi, entitetski i lokalni organi, organizacije civilnog društva i manje poznati privatni sektor moraju udružiti u jako savezništvo kako bi zajednički radili na poboljšanju ostvarenja prava djece. Organizacije civilnog društva trebaju mobilisati svoje snage i zajedno sa državim, entitetskim, lokalnim organima prisnije raditi na međusobno povezanim pitanjima. Cilj tog savezništva je unaprijediti infrastrukturu za povećanje ostvarenja dječjih prava kroz veću prevenciju i intervenciju za zaštitu djece, izdvajanja većih finansijskih sredstava, praćenje politika i odluka državnih, entitetskih i lokalnih vlasti kako bi se u većoj mjeri mogli baviti ostvarivanjem dječjih prava kao i u samom budućem angažmanu javnog (i privatnog) sektora u promociji dječjih prava. Ova analiza važna je kao doprinos oblikovanju naših strategija na svim nivoima vlasti za ubrzavanja realizacije ciljeva vezanih za djecu, koja bi po potrebi bila dopunjena egzaktnim/statističkim podacima (brojkama) u zavisnosti od terena”, rekao je Koprivica.
Učesnici su zaključili da Analiza nedostataka u ostvarivanju ljudskih prava ugroženih grupa djece sa preporukama ima svoju težinu i da je potrebno istu adresirati na konkretne institucije kako bi se sačinio pregled stepena realizacije, što će na kraju projekta, kako su pojasnili u LIR CD-u, biti i urađeno zajedno sa sastankom u većem obimu.
