Analiza nedostataka u ostvarivanju ljudskih prava ugroženih grupa djece predstavljena je juče u Banjaluci u  sklopu projekta “Promovisanje i zaštita prava ugrožene djece”.  Povodom predstavljanja Analize, organizovana je javna rasprava kojoj su prisustvovali predstavnici brojnih institucija i udruženja koja se bave dječijim pravima.

“Cilj ovog istraživanja je da se sagleda realno stanje dječije zaštite u Bosni i Hercegovini sa fokusom na djecu žrtve nasilja, djeca u riziku, djecu Rome i djecu migrante, izbjeglice i djecu bez pratnje, te da se kreiraju aktivnosti koje će usmjeriti dalji razvoj ove osjetljive oblasti, a to sve zbog  podizanja kvaliteta usluga i zaštite prava djece”, istakla je Biljana Zgonjanin, direktorica LIR Civilnog društva, organizacije koja zajedno sa Arbeiter Samariter Bund Sarajevo (ASB) implementira projekat  “Promovisanje i zaštita prava ugrožene djece”.  pod pokroviteljstvom Evropske unije.

U LIR CD-u ističu da je fokus ove analize da se ukaže na međunarodnu i domaću legislativu, raskorake između teorije i prakse, ključne probleme, mogućnosti i potencijale koji mogu biti osnova za dalja, podrobnija istraživanja i analize potreba u oblasti dječije zaštite u Bosni i Hercegovini.

“Takođe, ova analiza nam je pokazatelj potreba ove ciljne grupe i potencijalnih projektnih ideja”, naglasila je Biljana Zgonjanin.

Jadranko Janković, direktor Nove generacije iz Banjaluke je kazao da su javne rasrpave ovakvog tipa izuzetno značajne, jer okupljaju na jednom mjestu predstavnike vladinog i nevladinog sektora, odnosno ljude koji se bave zakonskim regulativama i izradama protokola, a i oni koji ih primjenjuju.

“Protokol je dosta širok, sveobuhvatan, ali i dosta koristan. Međutim, postavlja se pitanje odakle početi? Dosta toga je identifikovano i targetirano i dobili smo dosta korisnih preporuka, ali se postavlja  pitanje praktične primjene svega toga. Metaforički rečeno, da imamo kuću kojoj treba velika generalka, ne možemo istovremeno pomjeriti sav namještaj i sve iz početka raditi, već moramo početi od nečega. Tako da negdje ono što je možda jako značajno je staviti akcenat na preventivnim aktivnostima, jer one štede resurse i dovode do smanjenja i uštede kod reaktivnih aktivnosti”, smatra Jadranko Janković.

O važnosti prevencije govorile su i predstavnice Ombudsmana za djecu Republike Srpske.

“Smatramo da je najbitnija prevencija koja podrazumijeva edukaciju djece,  ali i edukaciju  odraslih, kao i adekvatna reakcija u svim slučajevima prijavljenih saznanja o nasilju. Takođe je bitno vođenje tih evidencija, odnosno dostavljanje podataka nadležnim institucijama. To je ključno”, rekla je Gordana Rajić iz Ombudsmana za djecu RS.

Javnoj raspravi pisustvovali su i predstavnici Ministarstva  obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko sanskog kantona, koji su govorili o primjerima iz svoje prakse, naročito kada je riječ o djeci migranata.

“Umrežavanje je bitno, kao i promocija i zaštita prava ugrožene djece. To je jedna od najznačajnijih tema u državi jer svi mi, bez obzira iz koje institucije dolazimo, imamo iste ili slične probleme. Tako da za sve nas vrijede neka unificirana pravila i važno je da poštujemo naše propise i međunarodne konvencije”, objašnjava Albijana Trnavac, sekretar  Ministarstva  obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK. Ističe da je ovo ministarstvo dosta toga uradilo po pitanju obrazovanja marginalnih grupa i njihovog uključivanja u sistem.

“Osigurali smo pristup obrazovnom sistemu svim marginalnim grupama, međutim nije  to još na onom zadovoljavajućem nivou u kojem se očekuje u potpunosti. Ipak, mi kao institucija smo zadovoljni, jer smo uspostavili inkluzivne centre i daleko smo odmakli u nkluzivnim praksama.  Takođe smo uključili u sistem ljude, tražioce azila u USK, odnosno njihovu djecu. Ima tu određenih nedostataka koje treba poboljšati, ali načelno smo zadovoljni. Radimo puno na ovim temama i zato i učestvujemo u ovakvim sastancima u smislu podrške”, naglasila je Albijana Trnavac.

Pored predstavnika navedenog Ministarstva, iz Unsko sanskog kantona, javnoj raspravi su se pridružili i predstavnici Demokratske organizacije mladih Velika Kladuša.

“Nama je ovo prvi put da učestvujemo na ovakom jednom sastanku. Važno je da razmjenjujemo iskustva i vrlo je bitno da  je uključena  Velika Kladuša, jer nas često zaobilaze kao malu sredinu, a susrećemo se sa problemima migracija i problemima djece migranata, vršnjačkog nasilja i svega ostalog. Vrlo je korisno umrežavanje i za Unsko sanski kanton, kao i za našu lokalnu zajednicu”, rekla je Jasmina Keserović iz ove organizacije.

Projekat Promovisanje i zaštita prava ugrožene djece ima za cilj podršku demokratiji i ljudskim pravima kroz promociju, zaštitu i poštovanje prava djece kroz podršku civilnog društva i vladinih organizacija.

Javne rasprave sa istom temom biće održane u Brčkom i Sarajevu.